Online okrugli stol „Seksualno nasilje – kako ga prepoznati i spriječiti”

 

O seksualnom nasilju važno je govoriti i prije nego se dogodi

U zadnje vrijeme suočeni smo s različitim temama seksualnog nasilja, no vrlo često govorimo o ovoj temi tek kada se seksualno nasilje dogodi. Važno je govoriti i prije kako bi se podigla svijest te kako bi došlo do prevencije. Udruga „Impress predvođena predsjednicom i osnivačicom udruge Tanjom Herceg održala je 27. svibnja 2021. Okrugli stol na temu “Seksualno nasilje – kako ga prepoznati i spriječiti” u sklopu projekta „Prevencija seksualnog nasilja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji“ pod podrškom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Svrha organiziranja ovog okruglog stola je podizanje svijesti o važnosti primjećivanja i reagiranja na znakove seksualnog uznemiravanja. Potrebno je osvijestiti društvo u cjelini kako reagirati u slučaju seksualnog nasilja te naglasiti nužnost stvaranja društvenog okruženja u kojem se žrtve seksualnog nasilja neće smatrati odgovornima ili krivima za nasilje koje im se dogodilo te informirati širu javnost o utjecaju i posljedicama nasilja među mladima. Kroz ovaj okrugli stol spojile su se relevantne institucije i organizacije kako bi se stvorila sigurna okolina za žrtve nasilja i potaknulo one koji prepoznaju žrtvu nasilja da pravovremeno reagiraju.

Gosti online okruglog stola bili su Barbara Vukalović, policijska službenica za prevenciju Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske te Mateja Belenović iz Udruge IRIS Bjelovar.

Online konferencija se održala putem platforme Zoom. Uz goste je sudjelovalo i 10-ak predstavnika udruga te su imali priliku postavljati pitanja te predstaviti primjere dobre prakse. Okrugli stol je uz uvodne riječi otvorila predsjednica Udruge Impress, a predstavila se i kampanja: https://www.youtube.com/watch?v=UuhjEHqhfwE

 

Uznemirujuće statistike

Policijska službenica, Barbara Vukalović, izjavila je kako su kaznena djela iz domene seksualnog nasilja djela s izrazito visokom tamnom brojkom. Odnosno, vrlo mali dio kaznenih djela se prijavljuje policiji stoga je, teško procijeniti koliko uistinu ta brojka iznosi. Temeljem brojnihsvjetskih istraživanja uz jednu prijavljenu silovanu osobu veže čak 15 do 20 neprijavljenih, a što se tiče seksualnog uznemiravanja i napastovanja ta je brojka još puno veća

Vrlo bitno pitanje čija se važnost naglasila na Okruglom stolu je zašto žrtve ne prijavljuju silovanje. Gđa. Vukalović prije svega ističe društveni kontekst koji je prepun mitova i predrasuda vezanih uz seksualno nasilje, a zbog kojih nerijetko žrtve smatraju da su same krive za ono što se dogodilo. Osim toga, razlozi neprijavljivanja mogu se tražiti u nepovjerenju u rad institucija, sustav, zatim strah od počinitelja, strah od promjene, niska razina samopouzdanja žrtve te specifična situacija obitelji u kojoj žrtva živi. Međutim, pozitivni pomaci su vidljivi. Unazad dvadesetak godina su se hrvatsko pravosuđe i hrvatski zakoni počeli sve više usmjeravati na žrtvu i njezinu zaštitu. Uz navedeno, temeljni dokument po kojima rade sve institucije jest „Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja“. Protokol je donesen s ciljem uvođenja standardiziranog postupka za žrtve nasilja bez obzira na njihov spol, dob ili mjesto događaja kaznenog djela. Dakle, fokusira se na jednaku učinkovitost postupanja prema svim žrtvama kako bi dobile istu razinu pomoći i zaštite.

 

Problem nedostatka informacija

Uz navedeno se nadovezala i psihologinja Udruge IRIS, Mateja Balenović kojoj je glavna djelatnost vođenje skloništa za žrtve obiteljskog nasilja. Gđa. Balenović ističe kako su njihove korisnice slabo informirane o seksualnom i obiteljskom nasilju te da generalno postoji izrazita potreba za edukacijom na navedenu temu. Žrtve nerijetko nisu svjesne da se radi o seksualnom nasilju u situacijama kada netko ne poštuje i prekrši njihove granice. Odnosno, žrtve ne znaju kako reagirati, nisu svjesne koliko je loše što im se dogodilo te vrlo često smatraju da su same krive. Puno se truda ulaže u informiranje i poticanje žrtava na prepoznavanje i prijavljivanje takve vrste nasilja. Međutim, potrebno je dati puno više prostora temi seksualnosti, seksualnog odgoja, pa tako i seksualnog nasilja u redovnom obrazovnom programu kako bi se djecu što je prije moguće upoznalo s opasnostima, postupanjima i pravima vezanih uz seksualno i sve druge oblike nasilja.

Osim davanja prostora temi seksualnog nasilja u školama, gđa. Vukalović ističe da je „potrebna javna kampanja“. Nažalost, u Hrvatskoj se one obično pojavljuju tek nakon nekog nemilog događaja. Također, ima još jako puno prostora za civilni sektor ili organizaciju unutar državnog sustava za educiranje populacije. Ako bi sve institucije i svi dionici, koji su ionako međusobno ovisni, slali iste poruke, onda bi, u tom pogledu, sustav uspio napredovati te bi žrtve mogle dobiti sve što im po zakonu pripada i što zaslužuju. Svi smo zajedno povezani u jednu veliku priču, a prostora za napredak uvijek ima.“

 

Važnost edukacije i suradnje na svim razinama

S navedenim su se svi prisutni složili, a predsjednica Udruge Impress, Tanja Herceg, dodala je kako se upravo zbog toga nastoji što više educirati i ulagati u zaposlenike Impressa te otvoriti suradnje s dionicima i institucijama po pitanju bilo kakve vrste nasilja. Nadalje, nastoji se uključiti mlade u osvještavanje o važnosti ove teme jer, kada su osobe direktno uključene, upoznaju se s procesima te znaju kome se obratiti. U skladu s tim, pokazalo se da su tada mladi spremniji dalje se obratiti nadležnim institucijama jer su već upoznati sa specifičnom temom.

Pri završetku Okruglog stola su se svi sudionici složili oko ključne poruke događaja, a ona glasi da „spašavanje neke situacije zapravo znači prijaviti na vrijeme“. Kako naglašava policijska službenica, gđa. Vukalović, uvijek je prvi korak prijavljivanje nasilja kada je riječ o punoljetnim osobama. Ako se ne prijavi, ne može se niti sankcionirati pa ispada da takvo ponašanje društvo tolerira. Gđa. Balenović dodala je da je najviše energije zapravo usmjereno na davanje podrške ljudima za prijavu nasilja te kako većina zapravo nije svjesna važnosti samog čina prijavljivanja. Stoga, primarno je progovoriti o nasilju i prijaviti ga te, kako dodaje predsjednica Udruge, Tanja Herceg, paralelno s tim održavati edukacije te doprinijeti i potaknuti osvješćivanje o problematici seksualnog nasilja.

 

Post Author: Klara Orban