Image by nensuria on Freepik
Istraživanje koje je proveo Institut za stručno usavršavanje mladih pruža temeljitu analizu navika i stavova mladih ljudi prema korištenju interneta i vremenu provedenom pred ekranima. S financijskom podrškom iz Europskog socijalnog fonda, projekt “Nisam ovisan, dakle zdrav sam!”, u ukupnoj vrijednosti od 41.765,28 € (314.680,49 kn), usmjeren je na promicanje zdravog digitalnog ponašanja među mladima, istražujući kako digitalni svijet utječe na njihovu svakodnevicu.
Uključivanjem 53 sudionika, provedeno istraživanje koristi multimetodički pristup koji obuhvaća anketno istraživanje i sveobuhvatnu statističku analizu kvantitativnih podataka u SPSS-u, omogućavajući precizno razumijevanje digitalnih navika mladih. Kroz Likertovu skalu, sudionici su ocjenjivali svoje stavove i ponašanja u vezi s korištenjem interneta, pružajući vrijedan uvid u njihovu sposobnost odvajanja od digitalnih uređaja, način na koji koriste internet za obrazovne svrhe, kao i njihovu svijest o potencijalnim rizicima online svijeta.
Zadatak sudionika je bio da na ljestvici Likertova tipa od 5 stupnjeva gdje su odgovori bili: 1. Uopće se ne odnosi na mene, 2. Uglavnom se odnosi na mene, 3. Niti se odnosi niti se ne odnosi na mene, 4. Uglavnom se odnosi na mene i 5. U potpunosti se odnosi na mene, procijene koliko se određena tvrdnja odnosi na njih.
Analizom podataka utvrđeno je kako većina mladih provodi između 3 i 4 sata dnevno pred ekranima, dok se značajan dio (32%) zadržava online i duže od 5 sati. Unatoč ovom visokom broju sati, 38% ispitanika smatra da lako mogu prekinuti korištenje interneta ili videoigrica kad god požele, pokazujući razinu samokontrole i svijesti o vlastitom digitalnom ponašanju.
Internet se najviše koristi kao alat za obrazovanje, s 42% mladih koji se u potpunosti slažu da im je internet primarni izvor informacija za školu. Ovo pokazuje pozitivan aspekt digitalne ere, gdje pristup informacijama nikada nije bio lakši. Ipak, postoji i tamna strana medalje; nemogućnost pristupa internetu izaziva anksioznost ili nelagodu kod 14% ispitanika, ukazujući na potencijalne izazove digitalne ovisnosti.
Zanimljivo, mladi se osjećaju podjednako ugodno komunicirajući online i offline s obitelji i prijateljima. Ovaj podatak može sugerirati adaptaciju na digitalno doba gdje granice između “stvarnog” i virtualnog svijeta postaju sve manje jasne.
Svjesnost o rizicima povezanima s korištenjem interneta, kao što su elektroničko nasilje, lažne informacije i ovisnost, visoka je među mladima, s više od 60% ispitanika koji su izjavili da su upoznati s potencijalnim opasnostima. Ovo ukazuje na važnost edukacije i otvorene komunikacije o sigurnosti na internetu.
Većina ispitanika (66%) nije imala postavljena roditeljska ograničenja za korištenje interneta, a 76% nije tražilo pomoć zbog prekomjerne upotrebe digitalnih uređaja. Ovi podaci mogu ukazivati na potrebu za boljom informiranošću i podrškom roditelja u navigaciji digitalnog svijeta.
Društvene mreže zauzimaju značajan dio vremena mladih, s više od dva sata dnevno provedenih na platformama poput TikToka, Facebooka, i Instagrama. Međutim, većina mladih izjavljuje da količina vremena provedenog online ne utječe na njihovo raspoloženje, pokazujući možda otpornost na negativne aspekte digitalne prezasićenosti.
Ovo istraživanje ne samo da osvjetljava kako mladi navigiraju digitalnim svijetom, već i naglašava potrebu za kontinuiranim obrazovanjem i podrškom u razvoju zdravih digitalnih navika. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao temelj za razvoj edukativnih programa i kampanja usmjerenih na mlade, s ciljem osvještavanja o važnosti zdravog odnosa prema digitalnim medijima. Također, mogu informirati roditelje, obrazovne institucije i donositelje politika o potrebama mladih u digitalnom dobu, naglašavajući važnost podrške i vodstva u navigaciji kroz izazove i prilike koje pruža online svijet.
Cijelom istraživačkom izvještaju možete pristupiti putem sljedeće poveznice.
http://tinyurl.com/isum-istrazivanje
Istraživanje je organizirano u sklopu projekta “Nisam ovisan, dakle zdrav sam!” (UP.02.2.1.08.0069) u ukupnoj vrijednosti od 41.765,28 € (314.680,49 kn), uz financijsku potporu iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.
