Ove srijede održala se radionica na temu Emocija u Udruzi Impress. U ovom članku ćemo vam predstaviti sadržaj te radionice.
Sve dok čovjek ne razumije svoje osjećaje, neće moći razumjeti ni samoga sebe ni drugog čovjeka ~ Zoran Milivojević, psihoterapeut
Potrebno je razumjeti razliku između osjećaja, emocija, afekta i raspoloženja. Često se osjećaj i emocija izjednačavaju u svakodnevnoj komunikaciji, ali se oni zapravo razlikuju u svojoj definiciji.
Svaka emocija je osjećaj, ali nije svaki osjećaj emocija.
OSJEĆAJ je subjektivno doživljavanje svijeta i sebe. Osjećaji prate naše opažanje, mišljenje, svijest, pažnju, pamćenje i psihomotoriku. Mogu biti ugodni i neugodni. Postoje tjelesni osjećaji (bol, svježina, umor, vrućina, hladnoća, glad, žeđ, mučnina, seksualna ugoda, seksualna napetost) i duševni osjećaji (emocije).
AFEKT je intenzivna, kratkotrajna i nagla, obično reaktivno izazvana emocija praćena uzbuđenjem. Postoji ekscitirani (mržnja, bijes, veselje) i depresivni afekt (tjeskoba, strah, žalost, briga).
RASPOLOŽENJE je osjećajno stanje dužeg trajanja. Ono je subjektivno (simptom). Postoji osnovno i promjenljivo raspoloženje.
EMOCIJE su afektivni psihički procesi koje karakteriziraju:
- Tjelesne promjene
- Izražajne promjene
- Subjektivni doživljaj
Ove tri karakteristike zovu se trijada emocionalnih reakcija.
Ističem da je desna strana mozga uspješnija u prepoznavanju i izražavanju emocija i u razumijevanju složenih odnosa koje se ne mogu prepoznati riječima.
Zašto su se emocije razvile kod ljudi? Koja je bila njihova važnost u prošlosti?
Postoji evolucijska važnost emocija. Charles Darwin napisao je „Izražavanje emocija kod čovjeka i životnja” te je otkrio da su emocije korisne organizmu za pripremu za adaptivno ponašanje i za interakciju kod socijalnih vrsta. Također, preteče ljudskih emocionalnih izraza možemo naći u životinjskom signaliziranju
Osnovne emocije (primarne, jednostavne) su sreća, tuga, strah, ljutnja, iznenađenje i gađenje. Sekundarne (složene) emocije su malo složenije u svojoj ekspresiji. Primjeri sekundarnih emocija su ljubav, ljubomora, ponos, nježnost, mržnja itd.
Emocije prema hedonističkom tonu mogu biti ugodne i neugodne.
Jednostavne emocije su urođene i pojavljuju se u ranom razvojnom razdoblju. Nastaju brzo i spontano. Imaju univerzalnu facijalnu ekspresiju (što je otkrio Charles Darwin) i u različitim kulturama ih uzrokuju slični događaji. Osim kod ljudi, primjećene su i kod nekih vrsta životinja.
Složene emocije nisu urođene već se stječu iskustvom u životu, nemaju urođenu facijalnu ekspresiju već se različito izražavaju i u različitim ih kulturama uzrokuju ih različiti događaji.
Jedna od glavnih funkcija emocionalne ekspresije je komunikacija. Radi toga je za osobnu dobrobit važno razumjeti svoje i tuđe emocije i znati kako postupati u situacijama kada smo suočeni s tuđim emocijama, ali i u situacijama kada trebamo pokazati svoje emocije. Emocije su često u službi socijalnog povezivanja i interakcijske strategije.
Potrebno je i pojasniti biološku osnovu emocija, tj. povezanost hipotalamus – hipofiza – kora nadbubrežne žlijezde.
- Kod emocija je aktiviran hipotalamus.
- Daje naredbu hipofizi da počne izlučivati hormone za aktivaciju nadbubrežnih žlijezdi i gušterače i tako daje naredbu vegetativnom živčanom sustavu.
- (kod npr. tuge aktiviran je parasimpatikus kako bi se očuvala energija)
(kod npr. straha aktiviran je simpatikus kako bi se organizam potaknuo na akciju napadni ili bježi)
- Lučenje kortizola je konačni produkt i izraz aktivnosti osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde.
Primjer jedne situacije te komponenata emocija i ponašanja u toj situaciji:
KAKO DOŽIVLJAVAMO EMOCIJE!
- Hodamo ulicom i opazimo psa. SITUACIJA
- Mislimo da će nas ugristi. KOGNITIVNA PROCJENA
- Osjećamo strah. EMOCIONALNI DOŽIVLJAJ
- Probuđen simpatikus. TJELESNE PROMJENE
- Osjećamo drhtavicu i blijedi smo. IZRAŽAJ
- Odlučimo pobjeći i počnemo trčati. PONAŠANJE
KOGNITIVNA PROCJENA – vjerovanje da smo u opasnosti!
Izražavanje emocija događa se kroz facijalnu ekspresiju, vokalnu ekspresiju te geste i poze. Razmislimo o tome kako nam emocije pomažu u svakodnevnom životu (njihovo prepoznavanje u gestama i tonu glasa osoba u našoj okolini). Bez razumijevanja emocija, i svojih i tuđih, ne bismo mogli efikasno komunicirati u socijalnim situacijama. Emocije su važne i za našu osobnu dobrobit, to da li ih izabiremo pokazivati ili potiskivati, kao i naša reakcija na emocije nama bliskih osoba ili drugih u našem socijalnom okruženju.
Pokušajte biti svjesniji svojih emocija i kako one prožimaju vašu svakodnevnu komunikaciju. Primjetite kad se s nekom osobom dublje povežete zbog zajedničke doživljene emocije kao i kako se osjećate kada netko primjeti vaše emocije i pruži vam podršku i razumijevanje.
Pozivamo vas na još jednu psihološku radionicu čija je tema ‘Samopouzdanje’ te se održava u Udruzi Impress u srijedu 30.09. u 18:00.
Svi koji žele sudjelovati su dobrodošli!
LITERATURA:
- Bratko, D. (2017). Psihologija – udžbenik za gimnazije. Zagreb: Profil International
- Hewstone, M. i Stroebe, W. (2001). Uvod u socijalnu psihologiju: Europske perspektive. Zagreb: Naklada Slap.
